Ilijada

Uvod

Jedna od najpoznatijih Homerovih epova je bila "Ilijada". "Ilijada" je nastala u VII stoljeću stare ere. Nije bila klasično književno djelo, već kao neka "historijska enciklopedija". U "Ilijadi" se spominje bogata grčka religija koja je zastupljna u tom periodu.

Biografija pisca

Homer je ime legendarnog starogrčkog pjesnika za kojeg se ne zna tačno kada je živio, ali se pretpostavlja da je živio negdje između VII i VIII stoljeća prije nove ere jer su tada dovršeni njegovi epovi, "Ilijada" i "Odiseja". Ime mu je povezano sa sljepomoćom- "onaj koji ne vidi". Zamišljalo ga se kao stara, slijepa i siromašna putnika koji je putovao i živio od recitiranja svojih pjesama. Međutim, uzevši u obzir Homerovo živopisno opisivanje, malo je vjerovatno da je zasta bio slijep. Njegov jezik je jezik koji nikad nije nio korišten u narodu. To je stari jonski dijalekt. Kod proučavanja Homerovih epova, došlo se do zaključka da su vrlo česte poredbe koje opisuju događaje, produpljuju ih i rasvjetljavaju mnoštvo pojedinosti. U Homerovom jeziku postoji 10 glagola koji znače "gledati" te brojni atributi za opisivanje bitke, a česti su motivi oružja, borbe, sahrane i slično. Pjesnik retardacijom postiže usporavanje unutar epa. 1397. godine je Samuel Batler šokirao javnost djelom "Homer- ko je ona?" tvrdeći da je "Ilijadu" napisala žena. Tu se izradila ideja Gravesa sa romanom "Ronovo otkrivanje Homera". Ali, bez obzira na sumnje, mnogi istinu smatraju teorijom o jedinstvenoj pjesničkoj obradi. Tu dolazimo do takozvanog "Homerovog pitanja" koje se bavi samim postojanjem Homera i njegovim autorstvom. Za neke je "Homer" naziv za skupinu ljudi koji su napisali njegove epove, a dokaz tome je isprekidan redsolijed događaja u epovima.

Fabula

Na početku same priče o Trojanskom ratu, koji je pozadina "Ilijade", postoji molba svećenika Hrisa za otkup svoje kćerke od Ahajaca koja je bila privedena nakon pada Tebe. Oduzimaju Ahileju robinju Briseidu što ljuti Zeusa. Helena bježi sa Parisom. Dolazi do Trojanskog rata u kojem učestvuju i bogovi.  Jedan od najboljih ratnika Troje je Hekror, a od Ahajaca je Ahilej. Hektor ubija Ptrokla misleći da je Ahilej. Ahilej osvećuje Patrokla ubijajući Hektora i vodeći ga ka svom šatoru. Hektorov otac (Prijam) otkupljuje Hektorovo tijelo i sahranjuje ga i tako završava "Ilijada", što znači da se ne spominje pad i spaljivanje Troje.

Tema

Tema se nalazi na samom početku epa, budući da za epove važi pravilo in medias res- u središte stvari. Tema se nalazi u invokaciji (izazivanju muza), a sama tema nije Trojanski rat, već Ahilejeva srdžba. Samim time zaključujemo da vrijeme radnje nije čitav Trojanski rat, već samo zadnja godina istog.

Ideja
Rat je besmislen te ga Homer "Ilijadom" pokušava zgaditi. Započinju ga ljudi koji se znaju, mada u njemu ne ratuju, a međusobno se ubijaju ljudi koji se ne znaju. Žena je, prema nekim teorijama, uzrok Trojanskog rata. Međutim, može se reći da je žena samo kolateralna šteta, povod Trojanskog rata. Te zemlje su vjerovatno i prije bile u lošim odnosima. Ni jedan dobar vladar ne bi počeo rat samo zbog jedne osobe.

Uloga bogova u ratu
Sami rat je zapravo i počeo zbog bogova. Glavni uzrok je Afrodita. Kada počne rat, bogovi su ti koji povlače konce. Oni su igrači, a ljudi su figure šaha. Ljudi su samo koleteralna šteta u sukobu bogova.

Likovi
Ahilej je jedan od glavnih junaka "Ilijade". On je osoba koja bi radije izabrala rat, neko veliko dostignuće u životu nego miran, siguran život bez dileme.
Hektor je Ahilej Troje. Obojica su plemeniti, emocionalni i odgovorni.
U svakom slučaju, likovi u "Ilijadi" predstavljaju svoj narod. Nije ni čudo što je Ahilej nepobjedljiv jer se u antici, to jest u epovima antike, upotrebljavao arhetip.

Karakterizacija Ahileja 
Ahilej je, iako je najjački ratnik, tužan i bijesan. Sama tema djela je njegova srdžba. Stalo mu je do Briseide, a Agamemnonu je htio da dokaže svoju moć. Povrijeđen je njegov muški ponos. Zbog toga se povlači iz rata. Agamemnonmu nudi svoje kćerke. Odisej dolazi kao pregovarač (mudrost, ubjedljivost, elokventnost, strpljivost, upornost i oratorstvo čine dobrog diplomatu).
Osjećanja: tuga, krivica, ljutnja, očaj, bijes, želja za osvetom (prvi znak slabosti). Hektora vuče oko zidina Troje jer je zasljepljen osvetom koja se pretvara u mržnju.
Njegova dvojba se dešava kada ga Prijam moli da mu vrati tijelo Hektora. Tada je vidio svog oca u ocu Hektora i zamišljao ga je kako moli za njegovo (Ahilejevo) tijelo i zbog toga je Prijamu vratio tijelo Hektora.

Epske odlike u djelu
Postoji događaj.
In medias res.
Epski deseterac.
Objektivni pripovjedač- pripovijeda se "iz očiju" više likova i tako se kroz više subjektivnosti postiže objektivnost.
Epika nema prostor za opisivanje.
Junak i sukob su prisutni.
U epskim djelima antike ne postoji jin-jang gradnja likova, već su likovi ili potpuno zli ili potpuno dobri.
Pjesnik je smiren, ne prepušta se svojim osjećanjima i time ne otkriva svoje vlastito mišljenje, duševno stanje u određenom trenutku.