Božanstvena komedija- Inferno (Pakao)

Biografija pisca

Dante Aligijeri je rođen u Firenci 1265. godine, a umro je u Raveni, 1321. godine. Rođen je u drevnoj Gvelfskoj porodici . Odrasta u duhu firentinske demokratije. Učio je filozofiju i religiju. Bio je član Vijeća stotinu, a 1924. je objavio svoje prvo djelo, "Novi život", nadahnuto ljubavlju prema Beatriče. Kao pristaša Bijelih postavlja mjere protiv papine dominacije u gradu i kažnjava vođe obje struje. Kasnije je osuđen na progonstvo.Van Firence se ženi sa Gemom di Donati i sa njom je imao četvero djece. 1315. godine odbija da se vrati u Firencu sa ponižavajućim uslovima. Umire 1321. godine tokom svog putovanja u Veneciju iz Ravene. Prije se ovo Danteovo djelo nazival osamo "Komedija", ali joj je Bokačo dodao pridjev božanstvena, a sam je i rekao: "Ovo nije napisao čovjek. Ovo je napisao Bog."

Djela:

"Gozba"- filozofsko djelo od 14 kancona i 15 traktata

"Novi život"- nagovještava Božanstvenu komediju

"Božanstvena komedija"

"O umijeću govora"- na pučkom jeziku

"Monarhija"

Kušat ćeš slan okus tuđeg hljeba

i kako tvrd je put preko istoka

tuđih se penjat i silazit treba

Strofa iz "Božanstvene komedije" koja govori o Danteovom izbjeglištvu u Arezu

Simbolika brojeva u djelu

Načelo kompozicije je predstavljeno alegorijskim simbolikom brojeva

Broj 3: Sveto trojstvo kao žudni princip svijeta; duše grešnika razvrstane su u tri grupe; 3*3=9=>broj krugova u Paklu, Čistilištu i Raju; 3 zvijeri se javljaju na početku (lav, vučica i leopard); 33 pjevanja + 1 uvodno; trojna podjela grešnika (varalice, razbojnici i neumjereni), 3 vodiča (Vergilije, Beatriče i Bernard)

Broj 10: broj krugova pakla + predvorje; čistilište + zemaljski kraj; raj + Empirej

Broj 7: 7 dana putovao, u istočnim kulturama je broj sreće, savršenstva

Broj 100: broj savršenstvna, broj pjevanja

Broj 4: zemaljski broj
Broj 1: jedinstvo Boga

Filozofsko-religiozni ep
Prikazuje Danteov lični pogled, to jest mišljenje o religiji; Danteova promišljanja.

Genološko određenje: ep sa dramskim i lirskim elementima. Ima epske naracije, a nije epopeja. Ima dramski zaplet, a nije drama. Ima lirske partije, a nije lirska pjesma.

Totalnost epske vizije

1. prikaz totalnog svijeta posredstvom dubljih prizora, obilna upotreba epskih poređenja; epsko zbivanje.

2. Drama: dramatični kontrasti dobra i zla; bogatstvo dijaloga.

Tereina- Danteova strofa jedanaesterca-endekasilabo. Rima se pojavljuje o oblicima ABBA, EFE, GHG, CDDC, itd.

Jezik i stil

Toskanski, tj. firentinski dijalekt. Koristi akademske izraze, narodni govor, žargon i arhaične riječi. Prisutni su i latinizmi i galicinizmi.

Dolce stil novo- slavi se ljubav prema ženi koja muškarcu može pružiti blaženstvo. Elegantan govor.

Stilski vlada raznovrsni, tragični i komični, poružni i svečani, grotesni i narodni govor.

Ih-forma

Miješao je antičku i kršćansku mitologiju, stvarne ljude i mitološke likove, biblijske i antičke junake.

Izvori: legende, vizije, kršćanska tradicija.

Motivi

Motiv francuskog viteškog romana (zalutanje u šumi na početku)
Motiv podzemnog svijeta

Alegoričnost

Šuma- svijet grijeha, ovozemaljski svijet strah od smrti (strah od nepoznatog)
Prva staza- put kreposti

Vergilije- razum ili filozofija

Beatriče- Božija milost
Životinje na početku knjige predstavljaju ljudske poroke:
Lav- oholost
Leopard- požuda
Vučica- pohlepa

Ovaj svijet je "nacrt" onog svijeta.
Zamišljeno putovanje na koje pjesnik kreće 1300. godine u noći na Veliki petak, 8. aprila.
Jerusalem- centar svijeta
Čistilište- polovi

Teme

Glavna teme je spasenje (centralni mit- misao o spasenju). To je vezano sa temom ljubavi.  Beatriče potiče iz motiva produhovljenog Erosa, tj. duhovni putokaz ka transcedentnoj sferi.

Danteova kartografija

Pakao, čistilište i raj su usaglašeni sa shvatanjima grčkih astronoma, matematičara i geografa- Ptolomejci. Dante polazi od geocentrične koncepcije svijeta. Zemlja je podijeljena na dvije hemisfere: sjeverno do Ganga (I) do Herkulovih stubova (Z), a u sredini je Jerusalem koji je tačno iznad središnje tačke otvora pakla. Dante postavlja brijeg čistilišta, a na tom vrhu je zemaljski kraj. Pakao ima oblik lijevka, deveti krug je u centru Zemlje.

Fizički i moralni prostor

Zemlja je centar svijeta. Lucifer je u najnižoj, a Bog u najvišoj tački. Čovjek je središte sukoba dobra i zla.

Duša dolazi od Boga. Ne zna ništa i sastoji se iz razuma i težnje. Neznanje rađa zabludu, zabluda zlo, zlo grijeh.  Ljudi su sjene, a zemlja je uspomena.

Kako se Dante fizički spušta u paklu, tako se moralno uzdiže prema raju.

Dante kao lik i vodiči

On je posmatrač dvaju sila koje se bore, temperamentna i osjećajna, pravdoljubiva. On je i lik i tema.

Vergilije ga izbavlja iz opasnosti. On je glasnik Vječnog Rima. Dante ga naziva učiteljem, enciklopom. On je simbol zemaljske nauke. Vergilije nekad ima i figuru oca jer nekad Dantea naziva mili sinko.

Sveti Bernard

Beatriče 

Pakao

22.2.1310., dok se papa Bonificije na dan Jubileja svima pokazuje svoju moć i dok su kršćani okupljeni oko njega, Dante luta šumom. Pokušava se popeti na brdo obasjano svaju tri zvijeri. Vergilije ga spašava od leoparda (požuda), lava (oholost) i vučice (pohlepa).

„Vi što ulazite, ostavite svaku nadu.“

Ova opomena sažeto daje suštinu Pakla, pa su to osjećanja: mržnja, zavist, očaj, patnja i želja za osvetom. Najgora kazna je za izdajnike crkvene (dohovne) i carske (svjetovne) vlasti. Lucifer sa tri čeljusti jede Judu, Bruta i Kasija. Lucifer ov im dokazuje da je Dante Italijan i kršćanin. Juda je izdao Isusa, kršćanskog poslanika, i zbog toga mora da pati. Brut i Kasije su izdali Cezara, rimskog imperatora, i zbog toga za njih važi isto.

Pakao- materija, tijelo, grijeh (radnja koja ima namjenu da krši osnovna načela religije)

Kretanje je spiralno, po krugovima.

Predvorje

Čine ga Bezvoljnici- neopredjeljeni anđeli

Takva duša smrt ne može da spozna

A život njen slijep takva je nesreća

Da sve je bolje nego ta sudbina grozna.

Goli su, uzdišu i plaču; rojevi mušica i osa (zemaljski izgled)

Do Limba dolaze u sdaskd čamcu.

Naziv

Dante je svoje djelo nazvao samo „Komedija“ držeći se tadašnjih shvatanja da su tragedije djela koja završava tragično, a komedije djela koja imaju sretan kraj, a tragičan početak. Budući da je prvi dio P/pakao, a zadnji dio R/raj, ovo djelo opravdava svoj naziv.

Slika onog svijeta

Iako je to mjesto gdje ljudi pate, pakao je mjesto gdje vladaju apsolutni red i pravila; tačno se zna gdje je ko i zašto i koja je njegova kazna. Sačinjen je od devet krugova, a ima oblik kupe. Navodi se da duše plivaju, plutaju, dakle kreću se, ali samo unutar njihovog kruga. Mjesto je zastrašujuće: rijeke krvi, vrelo blato, grobovi u plamenu, močvare, vrela smola i sve ostalo što u nama budi strah i trepet. Te duše su osuđene na kazne, ljutite su i razočarane, očajne, tuže i željne za osvetom. Preko Aheronta u pakao vodi Haron, besmrtan i osuđen da vječno plovi između dva svijeta.

Grijeh i poimanje grijeha

U početku Crkva nije mogla oprostiti grijehe, već samo Bog, a kasnijeje uređeno pravilo „izvan Crkve nema spasenja“. Njemački filozof Fridrik Niče smatra da je svećenički problem dugo bio „kako se baviti protiv nauke“. Kršćani razlikuju Istočni i osobni grijeh. Zbog prvog su ljudi grešnici i potrebno im je spasenje po Isusu Kristu, a po drugom je grijeh konkretan za svakog pojedinca.

Limb
Tu se nalaze nekršteni, a samim time i Vergilije. Duše nisu podvrgnute mučenju. Patnja im se sastoji u tome što ih muči čežnja bez nade. Tu se nalaze i naučnici poput Platona, Aristotela i Sokrata. Osim njih, tu se nalaze i carevi poput Cezara i mitološki likovi poput Hektora, Elektre i Minosa.

IX krug 
Čuvaju ga lancima okovana tri giganta: Antej, Efijkult i Numrod. Postoje četiri zone: Kain (izdajice rođaka), Antenon (izdajice domovine i stranaka), Tolomeja (izdajice gostiju) i Guidaka (izdajice svojih dobročinitelja). U Kocitu Lucifer ima tri lica: crveno, žuto i crno.

Kazna
Muke su određene osuđenicima u paklu. Kazna je dvojaka: grešnik je kažnjen duševno (lišen mogućnosti da vidi Boga) i fizički. Odnos između kazne i grijeha je strogo proporcionalan te se  proporcija povećava kako se ide prema IX krugu.

Likovi 
Tri zvijeri (krvoločne, divlje životinje)
Lav- oholost (kralj, alfa mužijak, vlast je ohola)
Vučica- lakoumnost, pohlepa (Rimsko carstvo)
Pantera- požuda (tjelesnost, gracioznost)
Sva carstva propadaju zbog navedenih osobina koje su predstavljene ovim životinjama.
Minos- u grčkoj mitologiji je jedan od sudaca podzemnog svijeta
Historijske i mitološke osobe i bića    

Zašto je Muhamed a.s. u paklu?
Da bismo pričali o ovome, moramo se prisjetiti nekih historijskih dešavanja. Nekoliko stoljeća prije nego što je „Božanstvena komedija“ napisana, desili su se križarski ratovi. Uzrok njih bio je Jerusalem. Za kršćane, pa tako i za muslimane i jevreje, to je sveti grad. Crkva je mislila da bi Jerusalem trebao biti pod njenom vlašću, to jest htjela je da protjera muslimane iz njega, to jest da ga osvoji. Prije pojave Islama, Kršćanstvo je bila vodeća religija. Pojavom Islama, javio se rival između ove dvije religije. Kršćanstvo teži da ima više sljedbenika, ali islam predstavlja opasnost. Naravno, sljedbenici su najprije potrebni Crkvi kako bi ona postala još bogatija. Križarski ratovi su trajali stoljećima i bilo je više od 500 hiljada žrtava. Da Muhamed nije postojao, ne bi bilo Islama. Da nije bilo Islama, Jerusalem ne bi bio nikad pod vlašću muslimana. Da Jerusalem nikad nije bio pod vlašću muslimana, Crkva nikad ne bi objavila križarske ratove. Dakle, prema Danteu, Muhamed je uzrok križarskih ratova, to jest sukoba, patnji, gladi, žeđi i smrti i zbog toga mora da pati. Muhamed se stoga nalazi u VIII krugu.

"Božanstvena komedija"- Danteov Kur'an 
Iako Dante kritikuje islam i Muhameda "bacio" u VIII krug pakla, krug prije dna dna, Božanstvena komedija stilom liči na Kur'an. Sam Dante nije bio površan i znao je mnogo o islamu. Jezik je alegoričan, a prije toga mora postojati simbolika, a prije nje metaforičnost. Ti se elemetni nalaze i u Kur'anu.

Homer-Vergilije-Dante; razlika između podzemlja
Homer- Ahilej: "Radije bih bio rob na ovom svijetu, nego kralj na onom svijet." Podzemlje je samo mučenje, nema dobrog i lošeg podzemlja, već samo kazna. U "Odiseji" se samo spominje podzemni svijet, radnja nije nikako smještena u njemu.
Vergilije- podezmi svijet se dijeli na dva dijela- dobri i loši. Enej u "Eneidi" odlazi u podzemni svijet.
Dante- pakao, čistilište i raj. Skoro čitava radnja je smještena u podzemnom svijetu. Samo u uvodnom pjevanju radnja je smještena u šumi.

"Božanstvena komedija" je roman u stihu, a ne ep zato što ne govori o prošlosti i nema heroja.